Legalizacija — u zakonu ozakonjenje — je postupak kojim se nezakonito izgrađena zgrada uključuje u pravni sustav donošenjem rješenja o izvedenom stanju. Tek nakon ozakonjenja zgrada se može legalno koristiti, priključiti na infrastrukturu, upisati u katastar i zemljišnu knjigu te prodati ili nasljeđivati bez prepreka.
Izmjenama i dopuni zakona iz svibnja 2026. (NN 48/2026) postupak je bitno osuvremenjen i — što je najvažnije — ponovno otvoren. Ovaj vodič objašnjava uvjete, dokumentaciju i tijek postupka.
Svi navedeni članci (čl.) odnose se na Zakon o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama (NN 86/12, 143/13, 65/17, 14/19 i 48/2026).
Izmjenom iz 2026. članak 10. u cijelosti je izmijenjen i više ne propisuje krajnji rok za podnošenje zahtjeva — raniji rok bio je 30. lipnja 2018. čl. 10 Zahtjev se sada podnosi elektronički, putem sustava eDozvola.
Praktično: ako ste propustili ranije rokove, legalizacija je opet moguća. Uvjet vidljivosti zgrade na ortofoto karti iz 2011. (vidi niže) ostaje nepromijenjen.
01Koja se zgrada može legalizirati
Nezakonito izgrađena zgrada je zgrada (ili rekonstruirani dio postojeće zgrade) izgrađena bez akta kojim se odobrava građenje ili protivno tom aktu čl. 2. Da bi se mogla ozakoniti, mora ispunjavati dva osnovna uvjeta:
- Vidljivost na DOF5/2011 — zgrada mora biti vidljiva na državnoj digitalnoj ortofoto karti mjerila 1:5000 iz aerofotogrametrijskog snimanja započetog 21. lipnja 2011. Ako nije nedvojbeno vidljiva, vrijedi i ako je do tog dana evidentirana na drugoj ortofoto karti, katastarskom planu ili drugoj službenoj podlozi (o čemu katastar izdaje uvjerenje).
- Izvedeni najmanje grubi konstruktivni radovi — temelji sa zidovima (odnosno stupovima s gredama) i stropom ili krovnom konstrukcijom, sa ili bez krova, najmanje jedne etaže.
Vidljivost utvrđuje nadležno upravno tijelo izravnim uvidom u DOF5/2011 i o tome sastavlja službenu bilješku čl. 16. Uvjerenje katastra (Državne geodetske uprave) traži se samo ako zgrada nije nedvojbeno vidljiva na DOF5/2011 čl. 2 st. 2. Projektant vidljivost ne utvrđuje.
02Što se ne može legalizirati
Zakon čl. 6 isključuje ozakonjenje na nizu osjetljivih lokacija. Najvažnije skupine:
- Površine izvan građevinskog područja u nacionalnim parkovima, parkovima prirode, rezervatima i sličnim zaštićenim područjima (uz iznimke u skladu s prostornim planom ili unutar tradicijske naseobine).
- Planirani ili istraženi koridori prometnih, energetskih, vodnih i komunikacijskih građevina — osim uz potvrdu nadležnog tijela.
- Površine javne i društvene namjene unutar naselja (škole, vrtići, zdravstvo, sport, kultura, vjerski objekti) i groblja — osim ako je zgrada u skladu s tom namjenom.
- Zone sanitarne zaštite vode za piće gdje je gradnja zabranjena te eksploatacijska polja mineralnih sirovina.
- Arheološka nalazišta, kulturna dobra i područja na UNESCO-ovoj listi; pomorsko i vodno dobro te javne površine — osim uz propisanu suglasnost.
- Zgrade s otvorom (prozor, vrata, balkon) na međi prema susjednoj građevnoj čestici.
Koliko etaža
Protivno prostornom planu može se ozakoniti najviše dvije etaže od kojih je zadnja potkrovlje, osim ako odlukom jedinice lokalne samouprave nije dopušten veći broj. Ako plan uopće ne propisuje broj etaža, može se ozakoniti najviše četiri etaže čl. 5.
03Kategorije zgrada
Izmjenom iz 2026. postupak je pojednostavljen — ranija podjela na zahtjevnu, manje zahtjevnu i jednostavnu zgradu je ukinuta (brisani su čl. 12, čl. 13 i čl. 21). Sada se razlikuju:
Svaka nezakonito izgrađena zgrada; dokumentacija se prilaže prema jedinstvenom popisu iz čl. 11. Za zgrade javne namjene traže se dodatne izjave o sigurnosti u korištenju i zaštiti od požara.
Zgrada u funkciji osnovne zgrade, s jednom etažom i tlocrtnom površinom do 50 m² (npr. garaža, spremište). Za nju je dokumentacija najjednostavnija čl. 14.
04Potrebna dokumentacija
Za zgradu se uz zahtjev prilaže čl. 11 — sve u elektroničkom obliku:
- Geodetski snimak izvedenog stanja (prikaz lomnih točaka u GML formatu, izrađuje ovlašteni inženjer geodezije), odnosno izvod iz digitalnog katastarskog plana ako je zgrada već evidentirana.
- Snimka izvedenog stanja koju izrađuje ovlašteni arhitekt ili ovlašteni inženjer građevinarstva.
- Izjava ovlaštenog inženjera građevinarstva da zgrada ispunjava temeljni zahtjev mehaničke otpornosti i stabilnosti (za završenu zgradu).
- Uvjerenje da je zgrada vidljiva na DOF5/2011, kad nije nedvojbeno vidljiva.
Snimka izvedenog stanja sadrži podatke o podnositelju i ovlaštenoj osobi, lokaciju (ulica, k.č., k.o., status kulturnog dobra), arhitektonski opis i opis instalacija, iskaz površina i obračunskih veličina, nacrte (tlocrti, presjeci, pročelja), fotodokumentaciju (najmanje četiri fotografije svih pročelja), opis stupnja završenosti i podatke za obračun naknade čl. 11 st. 4.
Pomoćna zgrada
Za pomoćnu zgradu prilaže se samo izvod iz digitalnog katastarskog plana i dokaz da je osnovna zgrada zakonito izgrađena čl. 14.
Dodatne potvrde i suglasnosti
Ovisno o lokaciji, uz zahtjev se prilažu i potvrde odnosno suglasnosti nadležnih tijela (npr. za kulturno dobro, vodno dobro ili javnu površinu) čl. 15.
05Tijek postupka
Rješenje o izvedenom stanju donosi nadležno upravno tijelo (županije ili velikoga grada) na čijem se području zgrada nalazi čl. 8. Postupak teče ovako:
- Priprema dokumentacije — geodetski snimak i snimka izvedenog stanja izrađuju se kod ovlaštenih osoba.
- Podnošenje zahtjeva — elektronički, putem sustava eDozvola čl. 10.
- Uvid u spis — strankama se omogućuje izjašnjenje; poziv se objavljuje na elektroničkoj oglasnoj ploči u trajanju od osam dana čl. 17.
- Očevid — upravno tijelo provjerava stanje na licu mjesta i uvid u DOF5/2011 čl. 16.
- Plaćanje naknade za zadržavanje zgrade u prostoru (ili prvog obroka) — uvjet za donošenje rješenja čl. 25.
- Rješenje o izvedenom stanju — dostavlja se elektronički, u korisnički pretinac (ili poštom) čl. 8.
- Upis u katastar i zemljišnu knjigu — po službenoj dužnosti čl. 35.
06Troškovi
Dva su glavna javna davanja uz troškove izrade dokumentacije:
Naknada za zadržavanje zgrade u prostoru
Plaća se prije donošenja rješenja (ili prvi obrok kod obročne otplate) čl. 25. Visinu propisuje Vlada uredbom, ovisno o veličini, lokaciji i namjeni zgrade te načinu plaćanja čl. 27.
Jednokratno u 30 dana od izvršnosti rješenja o obračunu, ili obročno čl. 28.
Odobrava se na zahtjev ako je iznos veći od 500 € (ranije 1.500 kn) čl. 28 st. 2.
Komunalni doprinos
Plaća se po izvršnosti rješenja, prema posebnim propisima čl. 22. Vodni doprinos je izmjenom iz 2026. izbrisan iz ovog postupka.
07Što dobivate ozakonjenjem
Završena zgrada s rješenjem o izvedenom stanju smatra se zgradom za koju je izdana građevinska i uporabna dozvola čl. 33.
Zgrada se može priključiti na komunalne vodne građevine, elektroenergetsku mrežu i drugu infrastrukturu te zakonito koristiti čl. 33.
Nezavršena zgrada može se, u skladu s glavnim projektom, dovršiti bez građevinske dozvole u okviru ozakonjenih gabarita (fasada i krov bez nadozida) čl. 34.
Rješenje o izvedenom stanju nema učinka na vlasništvo i druga stvarna prava na zgradi i zemljištu čl. 32.
08Što je novo 2026.
Ključne promjene koje donosi NN 48/2026:
Novi čl. 10 ne propisuje krajnji rok za podnošenje zahtjeva.
Zahtjev i dokumentacija podnose se elektronički kroz sustav eDozvola.
Rješenje u korisnički pretinac; pozivi na elektroničkoj oglasnoj ploči (8 dana).
Prag za obročnu otplatu 500 € umjesto 1.500 kn.
Vodni doprinos izbrisan iz postupka; ostaje komunalni doprinos.
Ukinuta podjela na zahtjevnu/manje zahtjevnu/jednostavnu zgradu.
Upravni nadzor obavlja Ministarstvo čl. 38.
Trebate snimku izvedenog stanja ili vođenje postupka?
DoT. d.o.o. izrađuje snimke izvedenog stanja, izjave o mehaničkoj otpornosti i prateću dokumentaciju te vodi postupak ozakonjenja od pripreme do rješenja.
Javite nam se →Napomena: ovaj vodič je informativnog karaktera i ne zamjenjuje uvid u važeće propise niti stručno mišljenje. Za konkretan slučaj uvijek se primjenjuje aktualni tekst Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama i pripadajućih propisa, a uvjete za pojedinu lokaciju potvrđuje nadležno upravno tijelo.